Trenutačno je sezona krpelja, što nas tjera da pružimo smjernice o sprječavanju ugriza, razumijevanju bolesti koje prenose krpelji i informacije o cijepljenju. Krpelji vrebaju na vlatima trave, granama i lišću grmlja i drveća, tražeći odgovarajućeg domaćina, koji može biti toplokrvna životinja ili čovjek.
Njihova je struktura nogu posebno prilagođena za pričvršćivanje na krzno životinja ili vlakna ljudske odjeće. Nakon što se pričvrste za domaćina, krpelji mogu prelaziti tijelom nekoliko sati u potrazi za optimalnim mjestom za usidrenje koristeći svoj usni dio. Proces bušenja kože traje desetak minuta i uglavnom je neprimjetan zbog tvari u njihovoj slini koje, između ostalog, imaju i anestetička svojstva.
Koje bolesti prenose krpelji? Krpelji su značajni prijenosnici raznih zaraznih bolesti. U Hrvatskoj ugrizi ovih paučnjaka mogu dovesti do prijenosa Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa (TBME), a rjeđe se javljaju tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Prevalencija ovih bolesti lokalizirana je na određene regije unutar zemlje, što dovodi do identifikacije “prirodnih žarišta”—područja u kojima su prisutni zaraženi krpelji. U sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, posebice između rijeke Save i Drave, najčešće se nalaze krpelji nositelji virusa krpeljnog meningoencefalitisa, dok su oni zaraženi bakterijom uzročnikom Lyme borelioze rasprostranjeni po gradu Zagrebu i ostalim područjima sjeverne kontinentalne Hrvatske.
Koje mjere se mogu poduzeti da se izbjegne ubod krpelja?
Prilikom odlaska u prirodu u šetnju, bavljenje rekreacijskim aktivnostima ili obavljanje poslova na otvorenom, važno je uzeti u obzir potencijalni rizik od uboda krpelja. Trebalo bi:
Klonite se područja naseljenih krpeljima; unutar ovih lokacija, preporučljivo je prolaziti označenim stazama i suzdržati se od povlačenja ili puzanja kroz šikaru, ostavljanja odjeće na vegetaciji ili ležanja izravno na tlu. Kada se bavite aktivnostima na otvorenom, važno je nositi prikladnu obuću i odjeću – posebno duge hlače i košulje dugih rukava, zajedno sa zatvorenim cipelama. Kako biste smanjili rizik od pristupa krpelja vašoj odjeći, preporuča se ugurati hlače u čarape, a košulje u hlače. Osim toga, poželjno je odabrati svijetlu odjeću jer olakšava otkrivanje krpelja.
Koristite repelente posebno dizajnirane za krpelje tako da ih nanesete na gole i izložene dijelove tijela. Njihova učinkovitost obično traje nekoliko sati, ovisno o razini znojenja kože. Osim toga, ovi se repelenti mogu nanositi na odjeću; međutim, važno je proučiti upute za uporabu kako biste odredili ispravan način primjene i je li potrebna ponovna aplikacija. U slučajevima kada se koristi zaštitna krema, repelent treba nanijeti nakon nanošenja kreme.
Redovito se pregledavajte svaka dva do tri sata dok ste na otvorenom, a temeljit pregled svakako obavite po povratku iz prirode, osobito nakon boravka u krajevima poznatim kao utočište krpelja, poput obronaka Medvednice. Krpelji obično provedu nekoliko sati tražeći odgovarajuće mjesto za ugriz prije nego što se nahrane krvlju. Tijekom samopregleda obratite posebnu pozornost na periferne dijelove vlasišta (uključujući iza ušiju i na potiljku), kao i na prepone, pazuhe te područja iza koljena i oko pupka.
Nakon povratka s aktivnosti na otvorenom, preporuča se presvući se i istuširati, uključujući i oprati kosu, kako bi se eliminirali krpelji koji su možda stečeni u prirodi i još uvijek traže odgovarajuće mjesto za pričvršćivanje. Ukoliko dođe do ugriza krpelja, neophodno je:
Upotrijebite pincetu namijenjenu za uklanjanje dlačica kako biste brzo izvadili krpelja. Bitno je krpelja uhvatiti pincetom što bliže koži i nježno ga izvući, pazeći da se pritom ne ošteti tijelo krpelja. Za veću točnost, može se koristiti povećalo kako bi se olakšalo precizno uklanjanje. Ključno je izbjegavati trganje krpelja s kože, jer to može dovesti do toga da dijelovi ostanu ugrađeni, što može dovesti do infekcije. Ako se to dogodi, preporučljivo je potražiti liječničku pomoć.
Krpelji se nikako ne smiju “gušiti” na koži pomoću sredstava poput alkohola, ulja ili masti, niti ih se smije “paliti” šibicom. Takve radnje dovode do iznenadne smrti krpelja, što rezultira ispuštanjem njegovog abdominalnog sadržaja u ljudskog domaćina, čime se olakšava prijenos infekcije ako je krpelj zaražen. Također je neophodno izbjegavati rukovanje krpeljima golim rukama.
Nakon vađenja krpelja preporuča se namazati mjesto uboda antiseptikom. Važno je informirati i educirati osobu koju je ugrizao krpelj o znakovima i simptomima povezanim s lokalnim i sustavnim infekcijama.
