Sastojci:

  • 350 g mljevenog keksa,
  • 130 g otopljenog putera,
  • 130-150 ml mlijeka,
  • 400 ml mlijeka,
  • 2 paketa pudinga od čokolade,
  • 100 ml mlijeka,
  • 3 žlice čokoladnog namaza ili Nutelle,
  • 100 g putera, 200 ml šlaga ,
  • 1-2 banane, malo soka od limuna,
  • 1,5 pakiranje jaffa keksa,
  • 200 g čokolade
  • 120 ml gustog vrhnja.

Priprema:

Započnite s pravljenjem nadjeva: 400 ml mlijeka zagrijte dok ne zavrije (ako vam je slađe dodajte malo šećera), zatim 100 ml mlijeka pomiješajte s paketićima čokoladnog pudinga i to umiješajte u kipuće mlijeko za kuhanje pudinga.

• Stavite puding u zdjelu, zatim umiješajte Nutellu i promiješajte. Ostavite da se ohladi.

Za pripremu podloge, mljeveni keks pomiješajte s otopljenim maslacem i mlijekom, pa smjesu čvrsto utisnite u kalup promjera 26 cm.

Narežite bananu i pokapajte sok od limuna odozgo da ne porumeni. Zatim rasporediti po sloju keksa.

Kad se puding ohladi, umutiti ga mikserom, zatim dodati maslac i izmiksati. Zatim smjesu dodajte u šlag, dobro sjedinite i podijelite na dva dijela. Preko banana rasporediti jedan dio nadjeva.

• Jaffa keks kratko uronite u toplo mlijeko, pa ga stavite na fil. Preostali dio nadjeva premažite preko sloja Jaffa keksa i ohladite.

Za pripremu ganachea pomiješajte slatko vrhnje i čokoladu u lončiću i zagrijte ih dok se čokolada potpuno ne otopi, a zatim njome prelijte kolač.

• Ukrasite ga po svom ukusu i ostavite da se stegne nekoliko sati (najukusnije je nakon noći, iako obično brzo nestane).

BONUS ČLANAK:

Ovo označava siguran dnevni unos vode kako bi se izbjeglo oštećenje mozga: ova brojka je točna procjena.

Održavanje odgovarajuće hidracije ključno je za cjelokupno zdravlje i razne tjelesne funkcije, uključujući pomoć probavi, kontrolu tjelesne temperature i olakšavanje transporta hranjivih tvari. Međutim, prekomjeran unos vode može rezultirati prekomjernom hidracijom, stanjem koje nastaje kada konzumiramo prekomjernu količinu vode.

Čvrsta smjernica je konzumiranje otprilike osam čaša vode dnevno; međutim, to može varirati ovisno o čimbenicima kao što su vaša okolina, razina tjelesne aktivnosti i specifične zdravstvene okolnosti kao što su trudnoća ili dojenje.

Pretjerana konzumacija vode može dovesti do intoksikacije i narušiti kognitivne funkcije. To se događa kada prevelika količina vode unutar stanica rezultira oticanjem stanica. Otok vrši pritisak na mozak, što dovodi do simptoma kao što su zbunjenost, pospanost i glavobolje, što kasnije može rezultirati hipertenzijom (visok krvni tlak) i bradikardijom (nizak broj otkucaja srca).

Obratite pažnju na nijansu vašeg urina, koja može varirati od svijetložute do smeđe ovisno o razini hidratacije vašeg tijela. Ako je vaš urin proziran, to sugerira da ste u kratkom vremenskom roku popili prekomjernu količinu vode. Dodatno, povećanje učestalosti mokrenja služi kao još jedan znak; tipično, treba mokriti šest do osam puta dnevno.

Za osobe koje često unose kofein ili alkohol, tipično je da posjete toalet 10 puta dnevno. Kada tijelo zadržava više vode nego što je bubrezi u stanju eliminirati, taj višak može dovesti do trovanja vodom. Ovo stanje može dovesti do opasnih neravnoteža elektrolita i nakupljanja u tijelu, potencijalno rezultirajući mučninom, povraćanjem i proljevom.

Dodatni pokazatelj dehidracije ili prekomjerne hidracije je prisutnost viška vode u tijelu, što smanjuje koncentraciju soli i dovodi do oticanja stanica. Kako se stanice šire, mozak vrši pritisak na lubanju. Ovo stanje može u konačnici rezultirati intenzivnim glavoboljama, ozljedama mozga i respiratornim problemima. Oticanje stanica također može uzrokovati promjenu boje i oticanje stopala, ruku i usana, što dovodi do promjena boje kože.

Koja je preporučena količina vode koju bih trebao konzumirati?

Čimbenici poput tjelovježbe, klime, težine i spola utječu na količinu vode koja je potrebna vašem tijelu. Ženama u dobi od 19 do 30 godina preporuča se da konzumiraju oko 2,7 litara dnevno, dok bi muškarci trebali ciljati na oko 3,7 litara. Za sportaše, starije odrasle osobe i trudnice, oslanjanje samo na žeđ kao pokazatelj možda nije najučinkovitiji pristup.