Izdržao sam i održao brak, potpuno svjestan da je njezino vrijeme ograničeno.
Baš kao što sam vjerovala da konačno možemo uživati u mirnom životu u njezinoj odsutnosti, nećak mog muža napunio je osamnaest godina, a moj se suprug, bez prethodnog savjetovanja ili razgovora sa mnom, složio sa svojom snahom da bi trebao doći u živjeti s nama i preuzeti ulogu našeg nasljednika.
Prošlo je nekoliko godina od smrti naše kćeri. Tražim razvod u potrazi za vlastitim mirom. Iako nemam osobnog animoziteta prema toj osobi, smatram da je nepotrebno snositi obvezu uzdržavanja dok ne završi fakultet, niti se želim baviti kuhanjem, pranjem ili peglanjem dok ne stupi u brak. Pojam nasljednika jednako je iracionalan, jer će nam vjerojatno trebati starački dom u sljedećih 15 godina.
Pojedinac treba osnovati vlastitu obitelj. Vlasništvo nad imovinom je zajedničko, a svoj dio želim oporučno ostaviti članu svoje obitelji; moj suprug ne bi trebao imati ovlasti donositi odluke u vezi s mojim udjelom. Jedino održivo rješenje je razvod.
BONUS ČLANAK:
Nije široko poznato da određene dnevne navike mogu povećati rizik od razvoja demencije za čak 50%.
Gledanje televizije: aktivnost koja može negativno utjecati na kognitivnu funkciju. Nakon dugog i napornog dana, brojni pojedinci utjehu pronalaze u gledanju filmova ili serija na televiziji. Ipak, dugotrajno gledanje televizije može ne samo štetno utjecati na vid, već i povećati rizik od razvoja demencije.
Studija objavljena u Journal of the American Medical Directors Association ispitala je odnos između vremena provedenog pred ekranom i kognitivnog zdravlja među sredovječnim i starijim odraslim osobama.
Istraživanje je obuhvatilo više od 400.000 osoba iz Velike Britanije, prosječne dobi od 55,8 godina. Rezultati su pokazali da posvećivanje pet sati dnevno gledanju televizije može povećati rizik od razvoja demencije, Parkinsonove bolesti i moždanog udara.
Istraživačka studija koju su proveli znanstvenici s Medicinskog sveučilišta Tianjin u Kini analizirala je podatke od ukupno 407.792 osobe u dobi između 37 i 73 godine. Unutar ove skupine, 40.000 sudionika bilo je podvrgnuto postupcima snimanja mozga. Tijekom 13-godišnjeg razdoblja praćenja, dijagnoze su uključivale 5227 slučajeva demencije, 6822 slučaja moždanog udara i 2308 dijagnoza Parkinsonove bolesti.
Značajna većina ispitanika, točnije njih 61%, svaki dan izdvaja između jednog i četiri sata vremena ispred ekrana. U prosjeku, sudionici su dnevno gledali televiziju 2,7 sati, uz to što su u prosjeku provodili 1,1 sat ispred računala.
Navike gledanja televizije povezane su s povećanim rizikom od demencije i niza drugih bolesti. Pojedinci koji dnevno gledaju televiziju tri do pet sati imaju 15% veću vjerojatnost da će razviti demenciju u usporedbi s onima koji ograniče svoje vrijeme gledanja na jedan sat ili manje. Štoviše, osobe koje dnevno provode više od pet sati pred ekranom suočene su s 44 posto većim rizikom od demencije, 12 posto većim rizikom od moždanog udara i 28 posto većim rizikom od Parkinsonove bolesti (izvor Danas.rs).
Točni uzroci štetnih učinaka gledanja televizije na mozak još uvijek su donekle nejasni. Jedna teorija tvrdi da sjedilački način života, obilježen nedostatkom tjelesne aktivnosti, može dovesti do kronične upale i smanjenog dotoka krvi u mozak.
