Svi detalji otkriveni, ne može si to svatko priuštiti. Bogdana Ražnatović, supruga Veljka Ražnatovića, danas se porodila i na svijet donijela sina kojem su dali ime Isai.
Imala je carski rez u jednoj privatnoj klinici i porod je prošao bez problema.
Bogdana je rodila na istoj klinici kao i prethodna dva puta, a porodila ju je ista liječnica koja je rodila i Sekhar.
Za porođaj, koji se odvijao u najintimnijim okolnostima, obitelj Ražnatović platila je vrtoglav iznos, otprilike 600.000 dinara.
Osim carskog reza, u cijenu je uključen i boravak u klinici, anestezija, cjepiva za bebe, medicinska njega, lijekovi i prehrana majke.
Samo porod koštao je 450.000 dinara, dok je tatina firma koštala 12.000 dinara, a Veliko je imao opciju da ostane u bolnici sa suprugom i djetetom.
Ukoliko se na to odluči, moraće da plati dodatnih 10.000 dinara po danu, koliko košta dnevni boravak hospitalizovane žene.
BONUS ČALANAK:
Kako dug građana dolazi na naplatu: moramo ovoliko dugo čuvati svoje račune za struju, mobitel i kabelsku televiziju
Obveze građana za javne usluge, struju, kabelsku televiziju, mobitel i fiksnu telefoniju trebale bi prestati u roku od godinu dana. Važno je napomenuti da to ne znači da se dug ne može naplatiti nakon godinu dana kao što je ranije navedeno. Ispravnom reklamacijom u određenom roku potrošači imaju priliku izbjeći prisilnu dostavu. Dodatno, propisi zabranjuju dužnicima otpis dospjelih dugova i ponovno pokretanje usluga nakon godinu dana. Mladen Alfirović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije objasnio je da prema Zakonu o obveznim odnosima sva mjesečna potraživanja dospijevaju nakon godinu dana. Alfirović je naglasio da se “u tom roku, odnosno u roku od 12 mjeseci, dokumentacija o plaćanju treba čuvati”. Kada se potrošači ne obaziru na upozorenja, situaciju preuzimaju izvršitelji.
Alfirović je također napomenuo da građani nikada ne bi trebali bježati od rješenja koja im se nude jer će na kraju plaćati visoke kamate. “Ako netko podnese zahtjev za zabranu i dobije rješenje ovršenika, dužan je uložiti prigovor u roku od osam dana”, naglasio je Alfirović, dodavši da se prigovor treba odnositi na rok zastare kako bi se spriječilo trenutno izricanje izvlaštenja. Istaknuo je kako među građanima postoji zabluda da su dugovi nenaplativi nakon 12 mjeseci te da se vraćanje duga može izbjeći odbijanjem rješenja ovrhovoditelja. Alfirović je naglasio da zastara ne nastupa automatski, već samo ako se dužnik o tome izjasni u roku od osam dana, upozoravajući da će se, u suprotnom, konačni troškovi značajno povećati, a dug će biti naplaćen prisilno. Kako ističe, sudovi ne uzimaju u obzir rokove i potrošači to moraju sami riješiti.
Postavio je i pitanje zašto pojedine tvrtke koje kotiraju na burzi pokušavaju naplatiti dospjela dugovanja. Pojasnio je da je dužnik preko ovrhovoditelja osporio zastarjelo potraživanje te je sud donio rješenje o obustavi naplate, uz napomenu da podnesak mora biti u skladu s propisima.
Alfirović je također napomenuo da Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje korisnicima uvjetovanje ponovnog uključivanja ili pružanja usluga naplatom zastarjelih potraživanja, iako se to u praksi ponekad događa. Govoreći o mobilnim i kabelskim operaterima, istaknuo je kako oni imaju pravo prestati pružati usluge potrošačima koji dva mjeseca nisu platili račune, ali će usluge biti ponovno uključene nakon podmirenja duga. Ukoliko je protekla godina dana, a zahtjev je istekao, operater nema pravo od korisnika tražiti plaćanje za ponovno aktiviranje usluge.
