Stogodišnja Mudrost: Savjeti Dr. Mariko o Zdravoj Prehrani
Kada proslavimo stotu godišnjicu života, a ona je ispunjena energijom, znanjem i iskustvom, ne možemo a da ne osjećamo duboko poštovanje prema toj osobi. Dr. Mariko S. je takva osoba – inspiracija za mnoge, koja je nedavno održala predavanje na medicinskoj konferenciji. S više od 50 godina iskustva kao onkolog, njene riječi dolaze iz stvarnog života, a ne iz akademskih tekstova. Njeno znanje o zdravlju i prehrani temelji se na praktičnom iskustvu u borbi protiv bolesti, posebno raka. Kroz svoje dugogodišnje iskustvo, dr. Mariko je svjedočila mnogim slučajevima u kojima su prehrambene navike imale ključnu ulogu u razvoju ili prevenciji bolesti.
Na ovoj konferenciji, dr. Mariko je podijelila svoja saznanja o dvije ključne namirnice koje nikada ne unosi u svoju prehranu. Njene riječi su bile jasne: „Kada me pitaju što bih isključila iz prehrane radi prevencije, uvijek spominjem ove dvije namirnice.“ Prva na njenom popisu je prerađeno meso, koje uključuje proizvode poput kobasica, salama i šunke. Iako su mnogi od ovih proizvoda omiljeni među ljudima, dr. Mariko ukazuje na to da oni predstavljaju opasnost koja se često zanemaruje. Ove namirnice su lako dostupne i često se koriste u svakodnevnoj ishrani, ali njihova konzumacija može imati dugoročne posljedice po zdravlje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prerađeno meso je svrstano u prvu skupinu kancerogena, zajedno s pušenjem i azbestom. Utvrđena je jasna veza između konzumacije ovih proizvoda i povećanog rizika od raka, osobito raka debelog crijeva. Razlog za to leži u načinu obrade mesa, koji uključuje proces dimljenja i upotrebu nitrita i konzervansa. Ovi procesi mogu dovesti do stvaranja opasnih spojeva koji oštećuju naš DNK, što može rezultirati mutacijama. U tom kontekstu, dr. Mariko se oslanja na naučne studije koje potvrđuju njene stavove, uključujući i istraživanja koja su pokazala da čak i male doze prerađenog mesa mogu imati negativan utjecaj na zdravlje.
„Ako je meso sklisko, ružičasto i može stajati tjednima na polici, onda to ne jedem“, izjavila je dr. Mariko, ističući svoj stav prema namirnicama koje bi mnogi smatrali bezopasnima. Uz to, dr. Mariko se poziva na istraživanja koja potvrđuju njene stavove. Na primjer, jedno istraživanje objavljeno u British Medical Journalu pokazuje da čak i konzumacija 50 grama prerađenog mesa dnevno može povećati rizik od raka debelog crijeva za 18%. Ove brojke su alarmantne i trebaju nas natjerati na razmišljanje o vlastitim prehrambenim navikama. Dr. Mariko neprestano naglašava važnost edukacije o prehrambenim navikama i potiče ljude da budu svjesni onoga što unose u svoje tijelo.
Druga namirnica koju dr. Mariko nikada ne unosi u svoju prehranu je rafinirani bijeli šećer. „Slatko samo po sebi nije neprijatelj“, objašnjava ona, „ali problem je u količini i učestalosti s kojom unosimo šećer u organizam.“ Rafinirani šećer uzrokuje brze skokove razine glukoze u krvi, što može dovesti do upalnih procesa u tijelu. Ove kronične upale stvaraju plodno tlo za razvoj malignih stanica, što je posebno zabrinjavajuće. Dr. Mariko ističe da je važno razumjeti kako šećer utiče na naše tijelo i kako njegova prekomjerna konzumacija može izazvati različite zdravstvene probleme, uključujući dijabetes tipa 2 i bolesti srca.
Znanstvena istraživanja su također potvrdila ovu povezanost. U časopisu Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism objavljeno je da višak šećera može potaknuti povišene razine inzulina, što dodatno povećava rizik od raka. Nažalost, šećer može „odvlačiti pažnju“ imunološkom sustavu, što uzrokuje da se tijelo umjesto borbe protiv atipičnih stanica fokusira na neutralizaciju šećera koji unosimo prekomjernom konzumacijom. Dr. Mariko naglašava da je ključno da se ljudi informiraju o alternativama za zaslađivanje koje su manje štetne za zdravlje, poput meda, javorovog sirupa ili prirodnog voća.
Što dr. Mariko jede umjesto ovih štetnih namirnica? Njena prehrana se temelji na jednostavnosti i ravnoteži. Umjesto prerađenog mesa, bira ribom, jajima i grahom. Također, izbjegava ukiseljenu ili dimljenu ribu, preferirajući svježe i lako probavljive namirnice. Umjesto bijelog šećera, uživa u prirodnoj slatkoći voća i bobičastog voća, a povremeno dodaje malo meda ili paste od datulja, ali uvijek umjereno. Njena kuhinja je bogata povrćem, žitaricama i zdravim mastima koje dolaze iz orašastih plodova i avokada, što doprinosi njenom opštem zdravlju i vitalnosti.
Osnova njene prehrane je topla hrana, obilje povrća i zeleni čaj. Također, dr. Mariko naglašava važnost uzimanja dodataka prehrani, posebno vitamina C, D, cinka i antioksidansa, kako bi podržala svoj imunološki sustav i usporila procese starenja. Njena poruka je jasna: zdravlje nije pitanje skupih lijekova ili kompliciranih dijeta, već počinje sa svakodnevnim izborima koje donosimo kada je u pitanju prehrana. Dr. Mariko se zalaže za pristup koji naglašava prevenciju, a ne samo liječenje, potičući ljude da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje.
„Doživjela sam stotinu godina jer sam svaki dan donosila odluke o tome čime hranim svoje tijelo“, rekla je dr. Mariko, ostavljajući snažan utisak na sve prisutne. Njen primjer služi kao podsjetnik da zdravlje nije nešto što dolazi iz čarobne formule, već se gradi svakim izborom koji donosimo za stolom. Ako se odlučimo za zdravije opcije i maknemo s tanjura ono što nam šteti, činimo najveći dar samima sebi — dug i zdrav život, ispunjen energijom i vitalnošću. Dr. Mariko nas podsjeća da je put do zdravlja dugotrajan proces koji zahtijeva posvećenost, znanje i svjesne odluke, ali nagrade su neprocjenjive.
