Zorica Brunclik, poznata pjevačica, odrasla je u siromaštvu; međutim, sada ubire plodove svog teškog rada i živi u izobilju.
Rezidencija koju on i Miroljub Aranđelović Kemiša dijele u Krnjači utjelovljuje sve te kvalitete.
“Proživljavali smo velike financijske poteškoće kao obitelj, često smo jedno jaje dijelili na četiri dijela između moja tri brata i mene. Sada, kada sam došla do toga da mogu uživati u jajima koliko hoću i imati brigu od okoline, to je nesvakidašnja transformacija”, rekla je Zorica gostujući u emisiji “Na večeri s”, poželjevši gledateljima dobrodošlicu u svoj dom.
Djeca me često pitaju: “Što ti to ponavljaš?” Odgovaram: “Ne radim ovo za vaše dobro, već za svoje.” Ova praksa služi mi kao podsjetnik na moje porijeklo i postignuća koja sam postigla, zaključuje Brunclikova.
U pojedinim dijelovima rezidencije primjećuje se renoviranje namještaja, popraćeno dodavanjem novih elemenata, uključujući i leopardovo krzno izloženo na zidu.
Osim bazena u dvorištu, u kojem se Zorica i Miroljub često kupaju tijekom ljetnih mjeseci, njezinu luksuznu rezidenciju krase i osobni glazbeni studio te frizerski salon. Nadalje, tu je i dvorana namijenjena gostima koju koristi za razna obiteljska slavlja koja organizira.
Zorica ima poseban prostor u kojem su izložene sve njezine glazbene nagrade.
U okviru ovog prostora odvija se profesionalni put 47-godišnje Zorice Brunclik, uz Miroljuba Aranđelovića Kemiša kao istaknutog autora. Sva moja priznanja su u ovoj sobi, među kojima se izdvaja opana “Poselo na Kalemegdanu” kao najdraža. Dobivanje te pohvale znači da je vaša pjesma bila najpopularnija pjesma godine. Tu sam čast zaslužio svojom skladbom “Ja znam”. Osim toga, oboje smo bili priznati kao narodni umjetnici Srbije.
Pregledajte slike:
BONUS:
Predstavljamo autentični bosanski recept: Baklava koja se topi u ustima; nikad niste doživjeli nešto slično!
Vole ga ljudi svih dobi, a priprema je vrlo jednostavna.
Ukoliko ste u nedoumici koji recept izabrati, dopustite mi da vam predstavim onaj originalni koji dolazi iz srca Bosne, gdje je ovaj slatki slatkiš neizostavan ne samo u svečanim prilikama, već iu svakodnevnim jelima.
Sastojci:
- 1 kilogram gotovog tijesta (kora) za baklavu,
- 900 grama mljevenih oraha,
- 100 grama krupno sjeckanih oraha,
- 150 grama šećera,
- 250 grama putera
- i 100 mililitara ulja.
- Za agdu (preliv) potrebno je 1 kg šećera, zajedno sa vodom i limunom.
Priprema:
Za pripremu preljeva u lonac stavite šećer i dodajte vodu dok ne dosegne razinu oko dva prsta iznad šećera.
Kuhajte na jakoj vatri oko 20 minuta, a možete i kraće, pazeći da umak ne bude pregust. Željena konzistencija treba biti između sirupa i vode. U pripremljeni umak umiješajte narezan limun i ostavite da odstoji, jer je bitno da se umak dobro ohladi prije nego što se njime prelije baklava.
Kore rezati na veličinu pleha predviđenog za pečenje baklave. Maslac lagano otopite na laganoj vatri pazeći da ne promijeni boju i umiješajte ga u ulje. Započnite slaganjem tri kore u lim za pečenje, koji ste prethodno namazali mješavinom maslaca i ulja (održavanjem ove smjese na toplom dobit ćete hrskavu teksturu kore). Zatim na prve tri kore ravnomjerno rasporediti sve sjeckane orahe. Odozgo staviti jos dvije kore pa ih premazati mjesavinom putera i ulja (moze i svaka pojedinacna kora) pa posuti mljevenim orasima prethodno pomijesanim sa 150 gr secera. Nastavite s ovim postupkom slaganja dok ne potrošite sve sastojke.
Na kraju slažite baklavu u tri lista, s tim da svaki sloj, osim završnog, premažete maslacem.
Prije rezova baklavu pritisnite dlanovima da bude ravnomjerno spljoštena. Nakon toga prijeći na rezanje baklave u obliku dijamanta.
Započnite stavljanjem predmeta u pećnicu na temperaturu od 190 stupnjeva na početno trajanje od deset minuta, dopuštajući da postigne svijetlosmeđu boju. Nakon toga smanjite temperaturu na 150 stupnjeva i nastavite sušiti 45 minuta. Ako se brinete da ne postane pretamno, možete ga pokriti aluminijskom folijom dok nastavljate s pečenjem.
Da biste utvrdili da li je baklava dobro pečena, razvucite je vilicom i provjerite da li je i donja strana dovoljno pečena. Kada je odstajala, vruću baklavu preliti hladnim dresingom i blago pritisnuti tepsijom da se slojevi ujednače. Ovo prešanje ne smije trajati duže od deset minuta. Za optimalan ukus i teksturu, preporučuje se baklava da odstoji jedan ili dva dana na hladnom mjestu.
