U utorak je u Gorenjskoj u Sloveniji poskok ugrizao 80-godišnju ženu. Nakon 20 minuta izgubila je svijest, a unatoč hitnoj medicinskoj pomoći stanje joj se pogoršalo te je umrla prije dolaska u bolnicu.
“U šetnji joj je ruka otekla, a nakon 20 minuta hodanja izgubila je svijest. Pronađena je bez svijesti. Kad je došla k sebi, žalila se na bolove u trbuhu”, objasnio je prof. dr. Miran Brvar, voditelj Centra za toksikologiju i farmakologiju UKC Ljubljana.
Žena je teško disala, a stanje joj se dodatno pogoršalo dolaskom hitne pomoći. “Trebalo joj je umjetno disanje, a potom i reanimacija, no preminula je prije dolaska u bolnicu”, dodao je Brvar.
Kako je istaknuo, u Sloveniji u zadnjih 30 godina nije zabilježen smrtni slučaj od ugriza poskoka. “Lani smo zbog ugriza poskoka i zmije liječili 24 osobe. Protuotrov je dobilo 17 pacijenata u ljubljanskom KBC-u, a nekoliko slučajeva liječeno je i u mariborskom KC-u”, rekao je.
U Hrvatskoj su, dodaje Brvar, u posljednjih 15 godina zabilježena tri smrtna slučaja zbog ugriza poskoka. Smrtni ishodi rijetki su diljem Europe, a najčešće se javljaju kod djece, dojenčadi ili starijih osoba koje već boluju od bolesti srca, krvnih žila ili pluća, piše Slobodna Dalmacija.
Kakvo je stanje s “dalmatinskim poskokom”, pitali smo prof. dr. Borisa Lukšića, infektologa s Klinike za infektivne bolesti splitskog KBC-a.
– Upravo smo u utorak otpustili četvrtu osobu u ovoj godini od travnja, koju je ugrizao poskok, na kućnu njegu. Nitko od njih ove godine nije bio životno ugrožen i radilo se o lakšim do srednje teškim kliničkim manifestacijama trovanja zmijskim otrovom – kaže dr. Lukšić.
U posljednjih pet i pol godina na području Splitsko-dalmatinske županije zabilježeno je 30 ugriza poskoka ili riđovke.
– U Dalmaciji su uglavnom stradalnici ruralnog stanovništva koji se bave poljoprivredom. Najviše obolijevaju djeca i starije osobe, a najčešće se ugrizu za ruke ili noge. Najviše ugriza zabilježeno je u svibnju, kao iu ljetnim mjesecima jer su tada zmije izvan svojih staništa, a poljoprivrednici su najaktivniji.
Najraniji ugriz u Dalmaciji zabilježen je u veljači, a zadnji u studenom. Osim seoskog stanovništva, od ugriza zmija otrovnica u posljednje vrijeme stradaju i planinari, lovci, planinari i turisti – kaže dr. Lukšić.
Kakav je tretman i koliko traje?
– Liječenje uključuje prvu pomoć na terenu i stručnu medicinsku pomoć u zdravstvenoj ustanovi. Na terenu je potrebno smiriti osobu koju je ugrizla zmija otrovnica i oprati mjesto ugriza dezinficijensom, ako ga imate pri ruci. Nakon toga slijedi imobilizacija ekstremiteta i transport u zdravstvenu ustanovu. Transport treba obaviti na nosilima, a ako to nije moguće onda na neki drugi način, ali ugrizena osoba nikako ne smije trčati, već hodati uz pauze. Po dolasku u zdravstvenu ustanovu potrebno je stalno pratiti bolesnika, napraviti laboratorijske pretrage i EKG. Ako je klinička slika blaga, pacijentu se ne daje protuotrov, nego samo simptomatska terapija – kaže dr. Lukšić.
Ali ima li težih slučajeva trovanja?
– Ako je klinička slika srednje teške ili teške, pacijentu se daje protuotrov, obično intramuskularno, au rijetkim slučajevima, ako je klinička slika teška, onda se ova terapija daje intravenozno. Ponekad je potrebno učiniti kirurški zahvat, u slučaju lokalnih komplikacija trovanja, poput pojave hemoragične bule (mjehura ispunjenog krvlju) ili apscesa na mjestu ugriza. Pacijenti s lakšim simptomima ostaju u bolnici dan-dva, a oni s težim i do 10 dana – zaključio je prof. dr. sc. Boris Lukšić.
Posljednji smrtni slučaj u Splitsko-dalmatinskoj županiji dogodio se prije 18 godina.
