Rada Đuričin, koja je doživjela 91 godinu, godinama se borila s demencijom. Tijekom života dosljedno su je pratili medicinski stručnjaci i primala je odgovarajući tretman za različite zdravstvene probleme.

“Kad je Rada dovezena u bolnicu, rekli su nam da boluje od jedne vrste demencije i da joj je potrebna danonoćna njega. Donedavno je tu brigu pružala njezina supruga, no kako joj se stanje pogoršavalo, primljena je u bolnicu. u bolnicu, gdje joj je pružena kontinuirana medicinska pomoć”, otkrio je za Informer izvor blizak poznatoj glumici.

Je li zaboravljanje stvari rani pokazatelj demencije?

Zaboravljivost sama po sebi nije početni pokazatelj bolesti, a ako ostane stabilna najmanje šest mjeseci bez izazivanja problema u profesionalnim ili dnevnim aktivnostima, vjerojatno nije rani znak demencije.

Ako se gubitak pamćenja povećava i uzrokuje probleme, važno je potražiti liječničku procjenu.

Demencija može započeti promjenama u ponašanju koje su neuobičajene za pojedinca i postaju očite onima oko njih.

S vremena na vrijeme, pojedinci mogu doživjeti početne poteškoće s govorom, prostornom svjesnošću, motoričkom kontrolom, problemima pažnje, kognitivnim procesima i drugim funkcijama mozga.

Procjena uključuje neurološku i psihijatrijsku procjenu, neuropsihološko testiranje, relevantne laboratorijske pretrage krvi, skeniranje mozga ili magnetsku rezonanciju, zajedno sa svim drugim potrebnim analizama.

Identificiranje tipa demencije ključno je jer diktira specifično liječenje koje je potrebno provesti.

Koji čimbenici doprinose razvoju demencije?

Demencija proizlazi iz niza moždanih poremećaja kao i stanja koja utječu na druge organe i tkiva (ukupno oko 150), što dovodi do gubitka živčanih stanica (neurona). Budući da se te stanice rijetko regeneriraju, većina ovih bolesti dovodi do postupnog pada u tri ključna područja povezana s demencijom: kognicija, ponašanje i svakodnevne životne aktivnosti.

Alzheimerova bolest i vaskularna demencija dva su najčešća tipa demencije.

 

BONUS ČLANAK:


U današnje vrijeme mnogi ljudi svoja vrata često oblažu aluminijskom folijom: kada shvatite razlog, poželjet ćete to učiniti i vi.

  • Tko nije iskusio strah od potencijalne provale u kuću?
  • Kako stopa provala raste, taj osjećaj ranjivosti postaje još jači.
  • Evo nekoliko prijedloga kako spriječiti provalnike da uđu u vaš stan.

Mnogi ljudi imaju nesporazume o provalama; zapravo, 86 posto se događa tijekom dana, a ne noću, jedna trećina se događa dok su stanari kod kuće, a 75 posto događa se radnim danima umjesto vikendom.

Aluminijska folija može poslužiti kao neočekivani alat za zaštitu od provale. Iako se može činiti čudnim, korištenje osnovne role aluminijske folije može povećati vašu sigurnost. Kad krenete van ili se smjestite na noćenje, pažljivo omotajte aluminijsku foliju oko vanjskog dovratnika, pazeći da se previše ne zgužva. Ova metoda će vas upozoriti na sve pokušaje nezakonitog ulaska u vaš dom. Jednostavno provjerite foliju; ako se čini naborano, to znači da je netko pokušao uhvatiti kvaku u pokušaju provale.

Osim toga, ako ste kod kuće, zvuk gužvanja filma može poslužiti kao upozorenje. Nadalje, jednostavno viđenje papira na dršci može obeshrabriti nasilnike, jer su obično skloni povući se kad se suoče s nečim što se čini sumnjivim ili neuobičajenim, prema D&D-u.