Naizgled bezazlena situacija – gost u restoranu koji spontano pruži ruku konobaru da pokupi tanjure – zapravo otkriva mnogo više nego što se čini na prvi pogled.
Bihevioristička psihologija u ovakvim svakodnevnim situacijama može otkriti nečije karakterne osobine, njihov pogled na društvene odnose, pa čak i način na koji gleda na hijerarhiju i međuljudsku ravnotežu.
Visoka emocionalna inteligencija i empatija
- Kada gost ustane i pomogne konobaru, to nije samo čin fizičke pomoći, već i emotivna povezanost. Psiholozi smatraju da ovakvo ponašanje ukazuje na visoku razinu empatije.
- Osoba prepoznaje da je konobaru teško nositi više tanjura, možda vidi da je u restoranu gužva i želi si olakšati situaciju.
- Empatične osobe često djeluju iz osjećaja za druge, ne čekajući da ih se nešto pita. To su ljudi koji se mogu zamisliti u koži druge osobe i spontano ponuditi pomoć jer razumiju kako bi se oni osjećali u sličnoj situaciji.
Odsustvo kompleksa superiornosti
U mnogim kulturama postoji nevidljiva, ali čvrsta granica između “gosta” i “osoblja”. Neki ljudi vjeruju da pomaganje konobaru “nije njihov posao” jer su uslugu platili. No, gost koji samoinicijativno pomaže briše tu granicu i ponaša se kao ravnopravan sudionik, a ne netko “iznad” drugoga.
Prema psihološkim istraživanjima, ovakvo ponašanje ukazuje na odsutnost ega i kompleksa superiornosti.
Riječ je o ljudima koji druge ne doživljavaju kroz prizmu statusa, već kao ljudska bića s jednakim pravom na poštovanje i dostojanstvo.
Navika iz obitelji ili skromne sredine
Često ljudi koji su odrasli u kućanstvima u kojima su kućanski poslovi bili podijeljeni ili u kojima su ih učili pomagati drugima, prirodno prenose te navike u javne situacije. Pomaganje konobaru nije nužno rezultat svjesne odluke, već životne navike.
Psiholozi to povezuju s takozvanim internaliziranim vrijednostima – kada čovjeku ne treba vanjski poticaj da učini dobro djelo jer ono dolazi “iznutra”. Ovakvo ponašanje često je karakteristično za ljude iz radničke klase ili tradicionalne sredine gdje se trud i uzajamna pomoć cijene.
Potreba za povezivanjem i stvaranjem pozitivnog dojma
Postoji i mogućnost da osoba koja pomaže konobaru to čini iz želje da ostavi dobar dojam – bilo na konobara, druge goste ili osobu s kojom večera. Neki ljudi osjećaju potrebu da ih drugi doživljavaju kao ljubazne, pažljive i kulturne. I dok motiv može biti donekle usmjeren prema sebi (tzv. upravljanje dojmom), to ne umanjuje pozitivan učinak čina.
U teoriji psihološkog ponašanja to je poznato kao prosocijalno ponašanje vođeno željom za društvenim odobravanjem. Takvi ljudi često imaju visoku razinu socijalne svijesti i žele ostaviti trag ljubaznosti u svojim interakcijama.
Spontanost i neformalnost u ophođenju s drugima
Gost koji pomaže konobaru često je osoba opuštene naravi, bez strogo definiranih okvira ponašanja. Za njih ne postoji “neprimjereno” ponašanje ako ono proizlazi iz dobrih namjera.
Takvi ljudi često ruše formalne barijere i teže toplijem, iskrenijem kontaktu s drugima – bez obzira na ulogu ili status.
U psihološkom smislu to može ukazivati na nisku razinu socijalne anksioznosti i visoku otvorenost novim iskustvima. Ne boje se “pogriješiti” ili “ispasti čudno” – vode se osjećajem trenutka, a ne pravilima.
Ponašanje kao ogledalo unutarnje kulture
Ponašanje prema konobarima – bilo da je gost pristojan, arogantan ili spreman pomoći – često otkriva kako se osoba ponaša u drugim aspektima života. Ljudi koji pomažu u malim stvarima obično su pouzdani i u velikim stvarima. Takvi postupci ukazuju na cjelovitost – povezanost između misli, osjećaja i djela.
U psihologiji se često ističe da male stvari koje činimo kada “ne moramo” najbolje otkrivaju tko smo. Ako gost pomaže konobaru iako od toga nema nikakve koristi – to otkriva dublje vrijednosti i karakter, koji ne ovise o vanjskim očekivanjima.
Tanjur kao ogledalo duše
Pomaganje konobaru u čišćenju tanjura može se činiti kao beznačajna scena iz restorana, ali krije čitavu jednu psihološku priču. Empatija, skromnost, navike iz djetinjstva, želja za povezivanjem ili jednostavno dobar odgoj – sve to može biti iza jednostavnog čina.
U svijetu koji često zanemaruje male geste, te male stvari postaju najljepši pokazatelji ljudskosti. Psihologija nam pomaže shvatiti da iza svake takve geste postoji niz karakteristika koje čine razliku između osobe koja samo gleda – i one koja djeluje.
