Dugoročne zdravstvene posljedice post-COVID sindroma se još uvijek proučavaju.
Tokom protekle decenije, svijet je svjedočio jednom od najvećih izazova s kojima se suočava pandemija uzrokovana koronavirusom. Iako su se mnogi ljudi oporavili od bolesti, post-COVID-19 sindrom izaziva sve veću zabrinutost i njegove dugoročne zdravstvene posljedice još nisu u potpunosti shvaćene. Naučnici širom svijeta sada tvrde da post-COVID-19 može utjecati na cijeli organizam, otvarajući novo poglavlje u proučavanju ovog kompleksnog fenomena.
Najava u najnovijem broju Science of post-COVID-19 testiranja uz pomoć biomarkera predstavlja korak ka boljem razumijevanju i dijagnosticiranju ovog sindroma. Ovaj inovativni pristup obećava detaljnije razumijevanje onoga što se događa s tijelom nakon izlaganja koroni. Epidemiolog dr Slavica Maris otkrila je u emisiji K1 TV “Uranak” da li će se ovakav način utvrđivanja epidemije nakon korona virusa pojaviti i u našoj zemlji.
“Dugotrajna infekcija COVID-19 je skup simptoma, znakova i stanja koji se javljaju kod ljudi koji su zaraženi, ali nisu nužno prisutni kod svih. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 10% do 20% ljudi koji su se oporavili od COVID-19 će razviti ovaj sindrom. Postoji mnogo simptoma, možda čak 200, a najčešći je izraženi umor tokom dana, koji se pogoršava kada se bavite fizičkom ili mentalnom aktivnošću”, rekao je dr. Maris i dodao:
“Postoje i neurološki simptomi, uključujući poremećaj sna, poteškoće s koncentracijom, smanjenu mentalnu oštrinu, vrtoglavicu i gubitak okusa i mirisa. Respiratorni simptomi su česti i manifestiraju se kao nedostatak daha, otežano disanje i produženi kašalj. Osobe zaražene COVID-om 19 Oporavak može potrajati od nekoliko dana do četiri sedmice. Nekim od ovih simptoma je potrebno čak i duže da se pojave.”Dugotrajne infekcije COVID-19 obično se dijagnosticiraju tri mjeseca nakon infekcije”, rekla je dr. Maris. ”
“Naučnici su naporno radili na identifikaciji biomarkera koji nam mogu pomoći da postavimo tačne dijagnoze. Ova studija postavlja temelje za buduća klinička ispitivanja i pokazuje da povišene koncentracije proteinskog biomarkera mogu biti povezane s dužim trajanjem COVID-19. Ovo povećanje proteina koncentracija dovodi do aktivacije sistema komplementa, izazivajući niz reakcija koje dovode do oštećenja tkiva i simptoma karakterističnih za post-COVID-19 sindrom”, rekao je epidemiolog i dodao:
“Identifikacija ovih biomarkera je sada kritična. Ova osnovna studija uključivala je praćenje 113 ispitanika koji su bili zaraženi COVID-19 u protekloj godini, kao i 39 zdravih ispitanika. Tokom šestomjesečnog perioda praćenja, 35 % zaraženih osoba razvilo je simptome nakon COVID-a. U sklopu studije izolovani su proteini i praćeno je više od 6.500 različitih proteina. Od ovih 6.500 ljudi odabrani su najvažniji i analizirani kroz studiju Praćenje njihovih koncentracija“, dr. Maris je rekla.
Ko je najviše izložen riziku od dugotrajnog COVID sindroma?
“Post-COVID-19 se češće javlja kod osoba sa težim kliničkim simptomima, posebno kod onih kojima je potrebna hospitalizacija ili intenzivna nega. Osim toga, stopa incidencije je veća kod žena, osoba koje nisu vakcinisane protiv COVID-19 i ljudi s već postojećim kroničnim stanjima prije zaraze COVID-19. Značajno veća. Učestalost post-COVID infekcija također raste među ljudima koji su imali višestruke infekcije COVID-19”, rekao je dr. Maris.
Ona je takođe napomenula da bi naša zemlja mogla da koristi biomarkere za otkrivanje dugotrajnog korona virusa u naredne tri godine. Do tada, ona preporučuje poduzimanje određenih koraka kako biste smanjili rizik od razvoja sindroma. “Možemo se zaštititi od korona virusa i spriječiti infekciju, jer je to jedina preventivna mjera”, zaključila je dr Slavica Marić u emisiji K1 TV “Uranak”.
