Dijabetes ili dijabetes je kronična bolest među metaboličkim bolestima. Ovo se događa kada gušterača više ne proizvodi dovoljno inzulina ili ne može koristiti inzulin koji ima. Sve to dovodi do povećanja nivoa glukoze u krvi, čije posljedice mogu dovesti do oštećenja tkiva i organa…
Nezdrava hrana, velike količine industrijski prerađene hrane, stres i loša fizička aktivnost, sve su to “recepti” za dijabetes. O prvim znacima dijabetesa: *Šta pacijent treba učiniti kada rezultati pokažu povišen šećer u krvi? Da li se stanje prati neko vrijeme ili se odmah traži odgovarajuća medicinska pomoć? Za pacijente sa povišenim nivoom glukoze u krvi ≥7,0 mmol/l, ako se to potvrdi u ponovljenim uzorcima, dijabetes je prisutan i liječenje treba započeti prema tipu. Ako vam je šećer u krvi između 6,1 i 6,9 (* 5,6 – 6,9) mmol/l, uradite test glikemijskog opterećenja (OGTT). Kada je glukoza u krvi < 6,1 mmol/l (* < 5,6) i unutar 120 minuta. OGTT ≥7,8 i <11,1mmol/l je intolerancija na glukozu.
Nedovoljna glukoza natašte se definiše kao glukoza natašte od 6,1 do 6,9 mmol/l (*5,6-6,9) i 120-minutni OGTT <7,8 mmol/l. To je prema Američkom udruženju za dijabetes. Hipoglikemija i intolerancija na glukozu predstavljaju predijabetes. Ovo stanje zahtijeva početak liječenja, počevši od promjene načina života (ishrana, fizička aktivnost) i, ako je potrebno, uzimanje lijekova. Dijagnostički kriteriji za dijabetes: 1. Glukoza u krvi ≥ 7,0 mmol/l ili, 2. Glukoza u krvi od 75 g glukoze na 120 minuta u OGTT ≥ 11,1 mmol/L ili, 3. Glukoza u krvi u bilo kojem slučajnom uzorku krvi (bez obzira na obrok) ≥ 11,1 mmol/L i prisustvo tipičnih dijabetičkih simptoma (poliurija, polidipsija, gubitak težine) 4. HbA1C ≥ 6,5% *Može li se dijetom smanjiti povišeni šećer u krvi i koja je dijeta u pitanju? Svim pacijentima se savjetuje takozvana dijabetička dijeta, sa kalorijskim unosom prilagođenim konstituciji pacijenta. Za pacijente sa kritičnim nivoom šećera u krvi, može se dati samo dijetetski tretman.
Dijeta za dijabetičare treba da sadrži 50-55% ugljikohidrata, 30-35% masti (<30 za dijabetes tipa 2) i 10-15% proteina. Jedite 5-6 puta dnevno. Što se tiče unosa soli, preporučuje se da pacijenti sa normalnim krvnim pritiskom unose 6 grama dnevno, a pacijenti sa visokim krvnim pritiskom 3 grama dnevno. Važno je fokusirati se na najzdravije ugljikohidrate, koji se nalaze prvenstveno u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama (pasulj, grašak i sočivo) i nemasnim mliječnim proizvodima. Vlakna regulišu probavu i pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi. Namirnice bogate vlaknima uključuju povrće, voće, orašaste plodove, mahunarke (pasulj, grašak i sočivo), pšenično brašno i pšenične mekinje. Jedite riječnu ili morsku ribu najmanje dva puta sedmično. Riba je dobra alternativa mesu jer je meso bogato lošim mastima. Na primjer, bakalar, tunjevina i morska luka imaju manje ukupne masti, zasićenih masti i kolesterola od svinjetine ili piletine. Ribe poput lososa, skuše, tunjevine, sardine i plave ribe bogate su omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Hrana koja sadrži mononezasićene i polinezasićene masti može smanjiti nivo holesterola. To su avokado, bademi, orasi, masline i repica, masline i kikiriki. Ali nemojte preuveličavati sa unosom ovih namirnica, jer su sve masti veoma kalorične. *Hrana koju dijabetičari treba da izbegavaju?
Dijabetes povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara ubrzavajući razvoj aterosklerotskih promjena. Da biste izbjegli ozbiljne bolesti, namirnice koje treba izbjegavati uključuju:
- – Zasićene masti
- – Mliječne proizvode s visokim sadržajem masti
– Visoko obrađenu hranu životinjskog porijekla, kao što su šunka, kobasice, slanina i slični proizvodi
– Trans masti: ove vrste masti se nalaze u proizvodi prerade, prženi proizvodi, margarin.
Holesterol: Izvori holesterola uključuju mliječne proizvode s visokim udjelom masti, meso i jaja. Nastojte ograničiti unos holesterola na oko 200 miligrama (mg) dnevno. U rutinskom terapijskom vođenju, posebnu pažnju treba obratiti na: • Da li je adekvatna ishrana sastavni dio životnog stila? • Da li dnevni unos kalorija odgovara vrsti insulinske terapije, načinu života i lokalnim prehrambenim navikama? • Da li je unos kalorija prikladan za željenu težinu? • Jedu li se obroci i grickalice u odgovarajuće vrijeme? • Da li je unos alkohola prekomjeran i da li može dovesti do hipoglikemije?
• Da li je potrebna posebna prehrana (poseban način života, razvoj komplikacija)? *Koji su faktori rizika za osobe sa trajno graničnim nivoom šećera u krvi? Prvo, ovi ljudi su pod povećanim rizikom od razvoja dijabetesa.Ako se ovo stanje ne otkrije na vrijeme i dođe do očiglednog dijabetesa, pacijent može razviti neke komplikacije, kao što su oštećenje srca, velikih i malih krvnih žila, nerava, bubrega. , i oči. *Ako osoba nije genetski predisponirana za dijabetes, ali u određenoj dobi (40, 50 ili 60 godina) razvije povišen šećer u krvi, šta bi mogao biti uzrok? Gojaznost, smanjena fizička aktivnost i stres faktori su koji utiču na razvoj dijabetesa. Svi faktori se mogu podijeliti na: a) Faktori na koje ne možemo utjecati su nasljeđe. Izraženiji je kod dijabetesa tipa 2 nego kod dijabetesa tipa 1 ovisnog o inzulinu. b) Faktori na koje ponekad možemo, a ponekad ne možemo da utičemo su: – virusne infekcije (Cox B, rubeola, zaušnjaci, citomegalovirus) – neki sastojci hrane (veći unos kazeina), važnost dojenja do prve godine života – Određeni faktori lekovi i hemikalije mogu oštetiti ćelije pankreasa i uticati na proces proizvodnje insulina c) Faktori rizika na koje možemo i moramo da utičemo: – Ishrana – Nedostatak fizičke aktivnosti – Gojaznost – Arterijski krvni pritisak – Procena rizika od dijabetesa tipa 2 od pušenja Testirano na svim osobama sa BMI ≥ 25 kg/m2 i prisustvo jednog ili više od sledećih faktora rizika: 1. Nedostatak fizičke aktivnosti 2. Registrovan sa trudnoćom tokom trudnoće Žene sa dijabetesom u stadijumu 1 (GD) ili sa makrozomijom pri rođenju (TT novorođenče > 4000g) 3. Hipertenzija (krvni pritisak ≥ 140/90) 4. Dislipoproteinemija (HDL-h < 0,90 mmol/l i/ili Tg ≥ 2,82 mmol/l) 5. Žene sa dijagnozom sindroma policističnih jajnika (PCOS) 6. Prethodni poremećaji intolerancije na glukozu (IFG, IGT) i izmjerena vrijednost HbA1c77. % 7. Bolesti povezane sa insulinskom rezistencijom (acanthosis nigricans, gojaznost) 8. Osobe sa kardiovaskularnim oboljenjima KVB Za osobe bez dijabetesa, za navedene faktore rizika, preporučuje se testiranje nakon 45. godine. Ako je rezultat testa normalan, preporučuje se ponovno testiranje nakon tri godine. Dodatno, češće testiranje (godišnje) preporučuje se pacijentima s predijabetesom i onima s višestrukim pridruženim faktorima rizika.
