Meteorolozi su najavili da će se oko Božića vrijeme drastično ohladiti i da će trajati oko 20 dana. Ljekari upozoravaju da može povećati rizik od krvnih ugrušaka. Koji se još simptomi javljaju i kako se možemo najbolje zaštititi? Dr Snežana Bašić je za K1 napomenula da su zimske promene vremena još opasnije. Za razliku od zime, ljeti postoji opasnost od pregrijavanja. Međutim, bilo je slučajeva smrti zbog smrzavanja.
“Vrijedi napomenuti da ne možete odmah odvesti smrznutu osobu u vrlo toplu prostoriju jer bi to moglo uzrokovati probleme sa krvnim žilama. Sa patofiziološke perspektive, mi smo zatvoreni krvožilni sistem i uprkos prisustvu termoregulacionih centara, ali odgovor na sve vanjske temperature nije isti.Kada je vaš termoregulacijski centar šokiran, bilo da je izložen ekstremno niskim ili visokim temperaturama, tijelo se ne može u potpunosti prilagoditi.Sve informacije iz vanjskog svijeta, od ruku i stopala, do okoline, će doći do mozga. Mozak ih obrađuje i šalje u krv i receptore. U krvnim žilama postoji veliki broj različitih tipova reaktivnih receptora. To dovodi do taloženja trombocita, protoka i distribucije krvi”, rekao je doktor, dodajući:
“U hladnim uslovima, krv se distribuira do unutrašnjih organa kako bi se sačuvala toplota. Kada osobu koja je bila izložena hladnim uslovima odvedete u prostoriju koja je previše topla, naglo širenje okoline može izazvati neprijatna neurološka stanja. Ovaj iznenadni proces uzrokuje nagli pad tlaka, usporava protok krvi i uzrokuje udaranje krvnih elemenata u zidove krvnih žila. Važno je postupiti s oprezom kako bi se izbjegle potencijalno ozbiljne posljedice”, objasnila je ona i dodala da takvo vrijeme može utjecati na pacijente s kroničnim bolestima. .
“Ovo vrijeme pogoduje razvoju mnogih virusnih infekcija. Nakon COVID-19 više nismo svjesni postojanja drugih respiratornih virusa. Sada smo suočeni sa situacijom da se cijela porodica razboli. Jedan od respiratornih virusa karakteriše dugotrajan kašalj, koji traje jedan do dva meseca, pa čak i do osam nedelja.Ovaj period je pogodan za infekcije koje nisu dobre za zdrave ili bolesne osobe.Osobe sa hroničnim srčanim oboljenjima ne vole hladno vreme i zbog toga su pogodno za blagu klimu, s druge strane, toplo vrijeme pogoduje razvoju bolesti kao što je angina”, rekao je dr. Bašić.
Ljudima se savetuje da redovno prate krvni pritisak, posebno zimi, kako bi sprečili nagla povećanja krvnog pritiska u popodnevnim i noćnim satima. Ove promjene se mogu pojaviti bez upozorenja, a pacijenti često osjećaju nelagodu, kratak dah i nepravilne otkucaje srca. Nagle promjene tlaka mogu dovesti do tromboembolijskih komplikacija, moždanog udara i srčanih bolesti. Stoga je važno redovno držati pritisak pod kontrolom, jer krvni ugrušci mogu iznenada začepiti krvne žile, često bez ikakvih simptoma. Osobe sa srčanim oboljenjima trebale bi na ultrazvuk svake godine, dok se mlađim osobama preporučuje ultrazvuk tokom pregleda sistema. Važno je pratiti dimenzije ključnih arterija kao što su aorta, abdominalna aorta i karotidne arterije kako bi se prepoznali potencijalni rizici vezani za pikove pritiska“, zaključuje dr Snežana Bašić.
