Mišljenja vrtlara o optimalnom vremenu zalijevanja povrća, bilo da je to ujutro ili navečer, kao io upotrebi tople vode, su različita.

No, N1 Slovenija potražila je savjet stručnjaka za uzgoj povrća koji tvrdi da ima konačan odgovor.

S dolaskom svibnja bilo je obilje kiše, eliminirajući trenutnu potrebu za obilnim zalijevanjem vrta. Međutim, kako temperature rastu i vrijeme postaje suše, vrtlari sada razmišljaju o optimalnom vremenu za zalijevanje svojih vrtova kako bi maksimalno iskoristili potencijal svojih biljaka.

Prema Miši Pušenjaku, stručnjaku za povrtlarstvo i poljoprivredu s Kmetijsko-šumarskog instituta u Mariboru, nema mjesta raspravi kada je u pitanju optimalno vrijeme za zalijevanje vrta. Nedvosmisleno je korisnije zalijevati ujutro nego navečer. Pušenjak objašnjava da su tijekom jutra i tlo i voda (ako se čuvaju u spremnicima) hladniji, što rezultira manjim stupnjem stresa i za tlo i za biljke.

Prema njegovim riječima, navodnjavanje ujutro je učinkovitije jer biljke apsorbiraju hranjive tvari iz tla tijekom tog vremenskog razdoblja, od jutra do podneva, dajući prednost sunčevoj svjetlosti u odnosu na stvarno vrijeme na satu. Apsorbirane hranjive tvari potom sintetizira biljka u poslijepodnevnim satima.

Prema riječima Pušenjaka, ključno je suzdržati se od zalijevanja biljaka tijekom dana, čak i ako se čini da venu. Posljedice mogu biti katastrofalne ako ih u tom razdoblju odlučite zalijevati ili navodnjavati hladnom vodom, a prskanje hladnom vodom na sparen dan rezultirat će opeklinama lišća. Pušenjak dalje naglašava da su vlažne biljke osjetljivije na bolesti i štetnike.

Prema riječima Miše Pušenjak, navodnjavanje kap po kap pokazalo se znatno korisnijim za biljke u usporedbi s tradicionalnim načinom zalijevanja kantom za zalijevanje.

Prema savjetima stručnjaka, ako biljke planiramo zalijevati u večernjim satima, ključno je regulirati temperaturu vode. Preporučeni pristup je čuvanje vode iz hladnog izvora, poput bunara, u prikladnoj posudi tijekom dana. Važno je odabrati posudu koja je po mogućnosti bijela kako bi se spriječilo upijanje topline. Ovu posudu treba cijelo vrijeme držati u hladu i nikako je treba izlagati izravnoj sunčevoj svjetlosti. Voda ne smije biti ni topla ni vruća, ali ne smije biti ni prehladna, idealno bi bilo između 20 i 30 Celzijevih stupnjeva. Pušenjak naglašava kako je važno ne zaboraviti na crijevo jer se može jako zagrijati i polijevanje biljaka vrućom vodom poništilo bi sav naš trud.

Kako bi se biljke pravilno zalijevale u večernjim satima, ključno je ostaviti im dovoljno vremena da se “priberu”. Naš stručnjak savjetuje da ih ne zalijevate prerano navečer i umjesto toga preporučuje da pričekate da temperatura padne ispod 30 stupnjeva. Točnije, tijekom toplinskog vala zalijevanje bi trebalo biti tek nakon 22 ili 23 sata.

Plodnim biljkama kao što su rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, bundeve i tikvice nikada se ne smije nanositi voda na listove. Međutim, u slučaju salate i kupusa, osobito tijekom vrućeg vremena, Pušenjak sugerira da zalijevanje lišća ujutro može pomoći u hlađenju biljaka. Međutim, važno je osigurati da kapljice vode nisu preteške, savjetuje.

Određivanje odgovarajuće količine potrebne vode može biti izazov. Jedan koristan savjet, posebno za one koji tek počinju raditi u vrtu, jest korištenje lopate za kopanje i promatranje dubine vode nakon zalijevanja. Ovaj jednostavan trik često otkriva iznenađujuće potrebnu količinu vode, posebno tijekom vrućih dana.