Preskočite je tijekom blagdana ako možete: Ova namirnica može ostaviti ožiljke na krvnim žilama, upozorava dr. Josić
Statistički gledano, u siječnju je najveća učestalost srčanih i moždanih udara, a u porastu su i drugi vaskularni problemi – posebice oni periferne cirkulacije i proširenih vena.
Znanstvenici su primijetili zanimljiv fenomen – kardiovaskularne bolesti, poput plućne embolije, bolesti srca i moždanog udara, češće se javljaju u jesen i zimi. Jedno od objašnjenja je da hladno vrijeme utječe na suženje krvnih žila, arterija i vena, uzrokujući dodatni stres i rizik za pacijente s već postojećim problemima cirkulacije.
Osim hladnog vremena, zima je i vrijeme kada Srbi jedu više masnu i začinjenu hranu. Bližimo se kraju „Zimskog maratona“ čiji je vrhunac od Nikole do Ivana, kao i Božić i svi ostali blagdani između.
Statistički gledano, u siječnju je najveća učestalost srčanih i moždanih udara, a u porastu su i drugi vaskularni problemi – posebice oni periferne cirkulacije i proširenih vena.
Osim masne i jake hrane, drugi uzroci stresa na naše krvne žile su hladno vrijeme, nedostatak kretanja te boravak u zatvorenim, pregrijanim i često zadimljenim prostorijama.
Vaskularni kirurg dr. Dario Jocić u Jutarnjem je rekao: „Naravno da će biti teško promijeniti sve loše navike, ali to će prije svega biti način da smanjimo bolesti i probleme s kojima se susrećemo. .” Kada je hladno vrijeme, veliki problem je nedostatak fizičke aktivnosti, jer je ljudima teško izaći van kada nema sunca.
“No, svaki dan se trebamo natjerati na kretanje i barem pola sata na neku aktivnost. Hodanje je najbolji prijatelj naših krvnih žila, cirkulacije i vena”, dodao je.
Pojasnio je da se u hladnim uvjetima sužavaju male krvne žile, što može predstavljati problem za osobe s arterijskom cirkulacijom, a manje za one s problemima venske cirkulacije.
“Oboljelima od angine, primjerice, savjetuje se da se ne izlažu niskim temperaturama i da se u to vrijeme na neki način zaštite”, rekao je dr. Josić.
Rekao je da je tajna dugog života bez komplikacija umjerenost kada su u pitanju prehrambene navike.
Kada je problem manji, možemo si pomoći promjenom navika, održavanjem tjelesne težine i povećanjem tjelesne aktivnosti, što je vrlo važno u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, istaknuo je.
Naglasio je da pacijenti često pitaju svoje liječnike kakav im je trening preporučljiv.
“Govorim im da slušaju svoje tijelo. Najbolja je umjerena tjelesna aktivnost. Ne morate inzistirati na odlasku u teretanu. Dovoljna je šetnja. Dovoljna je brza šetnja. Time aktivirate kardiovaskularni sustav, što nam je najbolje prijatelju, krvne žile”, zaključio je dr. Jocić.
