U posljednje vrijeme sve je važnija tema preseljenja u Njemačku ili druge razvijene europske zemlje.
S jedne strane su oni koji su za odlazak ne obazirući se na druge čimbenike, dok su s druge strane oni koji su protiv te ideje i tvrde da nema boljeg mjesta od mjesta gdje smo rođeni i odrasli. Mlada Beograđanka koja je prošle godine otputovala u Njemačku u potrazi za svjetlijom budućnošću slikovito je opisala život s “one strane”.
Milica je zadovoljna trenutnim poslom u bolnici u blizini Düsseldorfa. S plaćom od 2000 eura uživa u dovoljno slobodnog vremena, a ponekad joj se čini da ga ima i previše. Nedavno je dobila sedam dana dopusta. Radni tjedan je 40 sati, što je u skladu s njezinim dosadašnjim iskustvom u Beogradu. Milica je zadovoljna odličnim radnim uvjetima i zadovoljavajućom plaćom. Dodatno, cijeni da su svi ostali aspekti, poput noćnih smjena, godišnjih odmora i bolovanja, u potpunosti nadoknađeni. Ako bolovanje traje duže od četiri tjedna, zaposlenik će dobiti 80% svoje plaće. Međutim, osobe s teškim bolestima mogu dobiti financijsku pomoć u obliku lijekova i njege.
Cene u Srbiji su skoro iste kao kod nas.
Prema njezinoj izjavi, trudnice imaju pravo na punu plaću tijekom rodiljnog dopusta i tri godine dopusta nakon rođenja svakog djeteta. Što se tiče dnevnih troškova, cijene u trgovinama gotovo su iste kao u Srbiji. Iako su neki predmeti skuplji, a drugi pristupačniji, u prosjeku su u ravnoteži. Međutim, dodatni troškovi obično su veći, iako to ovisi o specifičnoj lokaciji. Udaljenost od većih gradova izravno utječe na veličinu računa. Osobno sam kupio stan od 50 kvadrata za 490 eura, što je pokrilo sve troškove osim struje. Mjesečni račun za struju iznosi 50 eura. Ako je moja potrošnja tijekom godine niža od očekivane, bit će mi vraćen iznos viška koji sam izvorno pretplatio. Suprotno tome, ako premašim procijenjenu naknadu, odgovoran sam za plaćanje razlike.
Što je bolje, otići ili ostati, pitanje je na koje mogu odgovoriti samo oni koji se usude i suoče s obje perspektive. Međutim, ne može se poreći da obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane prihvaćanje “njemačkog eura” može poboljšati kvalitetu života, ali s druge strane gubitak poznatog doma, susjedstva, grada i voljenih osoba također može stvoriti osjećaj tuge i praznine.
