Ljekari ističu da će i zdravi ljudi i pacijenti osjetiti promjene u srčanom ritmu kada se vrijeme promijeni. Broj otkucaja srca može se povećati ili smanjiti – tahikardija, bradikardija.
Nagle promjene vremena negativno utiču na zdravlje građana, posebno onih koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja pokazuju da su srčani problemi češći zimi jer hladnoća sužava krvne sudove i mnogi ljudi se opuštaju jedući slanu i masnu hranu i pijući više alkoholnih pića.
Kako ističe kardiolog dr Nataša Ristić, hladnoća predstavlja opasnost za srce i krvne sudove jer može izazvati grčeve, odnosno grčeve. Kako se krvni sudovi sužavaju zbog izlaganja nižim temperaturama, dolazi do manjeg dotoka krvi (tj. hranljivih materija) u organ. Ako su krvni sudovi postali suženi, iznenadno izlaganje hladnom vazduhu može izazvati stezanje u grudima, peckanje, nedostatak vazduha… Posebno je opasno za osobe sa srčanim oboljenjima da naglo napuste toplu prostoriju, jer su srčani udari česti. pojaviti.
-Nagla promjena vremenskih prilika sa toplog na hladno vrijeme može uzrokovati veće oscilacije krvnog pritiska. Čak i ako temperatura padne za dva stepena Celzijusa, hladno vrijeme može uzrokovati porast krvnog pritiska. Takođe može dovesti do povećane incidencije srčanih bolesti i moždanog udara, koji se mogu javiti i do 14 dana nakon pojave prehlade. Statistike pokazuju da u periodu od novembra do marta, kada su najhladniji dani, magla, mraz i zagađen vazduh, Beograd ima više srčanih udara. Dotok krvi i kisika u organe je smanjen zbog vazokonstrikcije, pa je smanjen protok krvi, a dodatno je smanjena koncentracija kisika u udahnutom zraku zbog dima, magle i zagađenja. Kada neko doživi srčani udar, obično se svi oko njega iznenade što je njegova voljena osoba iznenada doživjela moždani udar nakon što je “savršeno zdrav” nakon perioda slavlja, prekomjernog jela i pića i čestog pušenja. Nikada nije bez prethodne osnove. Dr Ristić je naglasio da ti ljudi već boluju od ateroskleroze, a to su promjene na krvnim sudovima i neprepoznati porasti pritiska.
Za one sa kardiovaskularnim problemima, naši sagovornici preporučuju postepeni prelazak iz tople prostorije u hladniji hodnik ili ulaz i pokrivanje usta šalom ili nošenje maske. Zatim udahnite topli vazduh, koji ima manji uticaj na telo.
– Srčani bolesnici se raduju kada uđemo u toplu prostoriju, dolazi do naglog pada pritiska tek kada je spoljna temperatura ispod nule i ulazimo u prostoriju sa temperaturom iznad 20 stepeni Celzijusa. Dr Ristić savjetuje da se ne preporučuje previsoka temperatura u prostoriji, pa je bolje da bude između 19 i 22 stepena.
Naši sagovornici posebno upozoravaju pacijente sa visokim krvnim pritiskom da ne preskaču tretman. Glavobolja, jedan od glavnih simptoma visokog krvnog pritiska, je neprijatna okcipitalna glavobolja koja je često praćena zujanjem u ušima, odnosno zujanjem u ušima. Ako je pritisak veoma visok, mogu se javiti i mučnina i povraćanje. Tada je važno da se pacijent što prije javi liječniku, jer daljnje komplikacije mogu dovesti do moždanog udara.
– Visok krvni pritisak može dovesti do moždanog udara, srčanog udara i potencijalnih promena na malim krvnim sudovima, posebno u bubrezima. Zatajenje bubrega uzrokovano visokim krvnim tlakom često se otkrije prekasno do trenutka kada pacijentu treba dijaliza. Periodi vremenskih promjena, posebno hladno vrijeme, magla, dim i vlaga, mogu uzrokovati nagli porast tlaka, takozvanu hipertenzivnu krizu. Pacijent je tada zatražio hitnu pomoć od ljekara.Vrijednost pritiska je bila veća od 200/100 mmHg, što je veoma opasno. Problem je u tome što ljudi nerado uzimaju terapiju i često sami prekidaju liječenje. Na primjer, nakon posjete kardiologu, postavljanja dijagnoze i određivanja liječenja, mjesec dana uzimaju lijekove, a zatim prestaju da ih uzimaju jer misle da su izliječili svoj visoki krvni tlak kao kijanje. Često sami smanje ili kombinuju tretmane, pa čak i poslušaju savete rođaka i komšija – kaže dr Ristići za „Politiku”.
Ljekari preporučuju smanjenje količine soli i drugih začina u prehrani, izbjegavanje brze hrane i smanjenje kafe, alkohola i energetskih napitaka koji mogu podići krvni tlak. Važno je redovno šetati, smanjiti stres i dovoljno spavati, ali i obaviti osnovne laboratorijske analize krvi i pregled kod kardiologa.
