Oglasi - Advertisement

 

Ljekari ističu da će i zdravi ljudi i pacijenti osjetiti promjene u srčanom ritmu kada se vrijeme promijeni. Broj otkucaja srca može se povećati ili smanjiti – tahikardija, bradikardija.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Nagle promjene vremena negativno utiču na zdravlje građana, posebno onih koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja pokazuju da su srčani problemi češći zimi jer hladnoća sužava krvne sudove i mnogi ljudi se opuštaju jedući slanu i masnu hranu i pijući više alkoholnih pića.

Kako ističe kardiolog dr Nataša Ristić, hladnoća predstavlja opasnost za srce i krvne sudove jer može izazvati grčeve, odnosno grčeve. Kako se krvni sudovi sužavaju zbog izlaganja nižim temperaturama, dolazi do manjeg dotoka krvi (tj. hranljivih materija) u organ. Ako su krvni sudovi postali suženi, iznenadno izlaganje hladnom vazduhu može izazvati stezanje u grudima, peckanje, nedostatak vazduha… Posebno je opasno za osobe sa srčanim oboljenjima da naglo napuste toplu prostoriju, jer su srčani udari česti. pojaviti.

-Nagla promjena vremenskih prilika sa toplog na hladno vrijeme može uzrokovati veće oscilacije krvnog pritiska. Čak i ako temperatura padne za dva stepena Celzijusa, hladno vrijeme može uzrokovati porast krvnog pritiska. Takođe može dovesti do povećane incidencije srčanih bolesti i moždanog udara, koji se mogu javiti i do 14 dana nakon pojave prehlade. Statistike pokazuju da u periodu od novembra do marta, kada su najhladniji dani, magla, mraz i zagađen vazduh, Beograd ima više srčanih udara. Dotok krvi i kisika u organe je smanjen zbog vazokonstrikcije, pa je smanjen protok krvi, a dodatno je smanjena koncentracija kisika u udahnutom zraku zbog dima, magle i zagađenja. Kada neko doživi srčani udar, obično se svi oko njega iznenade što je njegova voljena osoba iznenada doživjela moždani udar nakon što je “savršeno zdrav” nakon perioda slavlja, prekomjernog jela i pića i čestog pušenja. Nikada nije bez prethodne osnove. Dr Ristić je naglasio da ti ljudi već boluju od ateroskleroze, a to su promjene na krvnim sudovima i neprepoznati porasti pritiska.

Za one sa kardiovaskularnim problemima, naši sagovornici preporučuju postepeni prelazak iz tople prostorije u hladniji hodnik ili ulaz i pokrivanje usta šalom ili nošenje maske. Zatim udahnite topli vazduh, koji ima manji uticaj na telo.

– Srčani bolesnici se raduju kada uđemo u toplu prostoriju, dolazi do naglog pada pritiska tek kada je spoljna temperatura ispod nule i ulazimo u prostoriju sa temperaturom iznad 20 stepeni Celzijusa. Dr Ristić savjetuje da se ne preporučuje previsoka temperatura u prostoriji, pa je bolje da bude između 19 i 22 stepena.

Naši sagovornici posebno upozoravaju pacijente sa visokim krvnim pritiskom da ne preskaču tretman. Glavobolja, jedan od glavnih simptoma visokog krvnog pritiska, je neprijatna okcipitalna glavobolja koja je često praćena zujanjem u ušima, odnosno zujanjem u ušima. Ako je pritisak veoma visok, mogu se javiti i mučnina i povraćanje. Tada je važno da se pacijent što prije javi liječniku, jer daljnje komplikacije mogu dovesti do moždanog udara.

– Visok krvni pritisak može dovesti do moždanog udara, srčanog udara i potencijalnih promena na malim krvnim sudovima, posebno u bubrezima. Zatajenje bubrega uzrokovano visokim krvnim tlakom često se otkrije prekasno do trenutka kada pacijentu treba dijaliza. Periodi vremenskih promjena, posebno hladno vrijeme, magla, dim i vlaga, mogu uzrokovati nagli porast tlaka, takozvanu hipertenzivnu krizu. Pacijent je tada zatražio hitnu pomoć od ljekara.Vrijednost pritiska je bila veća od 200/100 mmHg, što je veoma opasno. Problem je u tome što ljudi nerado uzimaju terapiju i često sami prekidaju liječenje. Na primjer, nakon posjete kardiologu, postavljanja dijagnoze i određivanja liječenja, mjesec dana uzimaju lijekove, a zatim prestaju da ih uzimaju jer misle da su izliječili svoj visoki krvni tlak kao kijanje. Često sami smanje ili kombinuju tretmane, pa čak i poslušaju savete rođaka i komšija – kaže dr Ristići za „Politiku”.

Ljekari preporučuju smanjenje količine soli i drugih začina u prehrani, izbjegavanje brze hrane i smanjenje kafe, alkohola i energetskih napitaka koji mogu podići krvni tlak. Važno je redovno šetati, smanjiti stres i dovoljno spavati, ali i obaviti osnovne laboratorijske analize krvi i pregled kod kardiologa.

PREUZMITE BESPLATNO!

⋆ KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here