Tokom predavanja dr. Bašić je govorio o štetnom uticaju određenih namirnica i pića na cjelokupno zdravlje organizma, a posebno na srce.

Primarni uzrok smrti u našem narodu su bolesti srca, a poznato je da prehrana značajno utječe na stanje srčanog mišića i zdravlje krvnih žila, kao i normalan krvni tlak. Uravnotežena i hranljiva prehrana je neophodna za dugovječnost, međutim, postoje brojni nesporazumi oko eliminacije određenih namirnica iz ishrane.

Da bismo postigli dobro izbalansiranu ishranu, bitno je da ne zabranjujemo sebi da uživamo u određenim namirnicama koje se smatraju „neželjenim“, već da praktikujemo umerenost u njihovoj konzumaciji. Osim toga, ključno je dati prioritet porijeklu i sastavu hrane koju konzumiramo kako bismo održali pravilnu ishranu.

Utvrđeno je da crveno meso nema štetnih efekata.
Preovlađujuća zabluda među mnogima je da konzumacija mesa predstavlja prijetnju kardiovaskularnom zdravlju, posebno crvenog mesa, koje se greškom izostavlja iz sve većeg broja dijeta.

Prema rečima dr Snežane Bašić, specijaliste interne medicine i kardiologije, meso i mesne prerađevine sami po sebi nisu štetni za zdravlje srca. Umjesto toga, dodavanje određenih aditiva i visokotemperaturna obrada mesnih proizvoda mogu biti štetni. Osim toga, važan je i izvor mesa koje konzumiramo, kao i sve druge namirnice, uključujući povrće. Dr Bašić naglašava da ne postoji tako nešto što je “loša” hrana za srce, sve dok se konzumira u umjerenim količinama i odgovarajućeg porijekla i sastava, jer može donijeti dobrobit organizmu.

Dr. Bašić smatra da ljudski organizam dobija esencijalne nutrijente kao što su proteini i masti konzumiranjem mesa. Samo meso možda nema uticaja na organizam, ali njegove štetne komponente mogu. Iako se dr. Bašić ne protivi jedenju mesa, posebno crvenog mesa, preporučuje se izbjegavanje mesa koje sadrži hormone, uključujući starije meso poput svinjetine i junetine. Dr. Bašić sugeriše da su jagnjetina i jaretina odličan izvor mladog mesa i obezbeđuju neophodne hranljive materije za ljudski organizam.

Doktorica, naprotiv, ističe njen stav kao protivnika piletine u ishrani. Ovo nije samo zbog njegovog potencijalnog uticaja na zdravlje srca, već i zbog toga što može imati štetne efekte na imuni sistem.
Prema riječima dr Bašića, specijaliste s kojim je razgovarao portal MONDO, piletina današnjice nije rezultat prirodne selekcije. Prošlo je genetske modifikacije koje su pogodovale rastu njegovih grudi, čineći ih neproporcionalno većim od ostalih dijelova. U prošlosti su batak i karabatak bili najveći dijelovi piletine, a sada je to bijelo meso. Ova značajna promjena u sastavu piletine je nažalost dovela do toga da većina djece konzumira ovu promijenjenu hranu, koja tako ranije ulaze u pubertet. Dr. Bašić ističe da je naš primarni problem genetski modificirana hrana. Iako smo to zabranili, na tržištu još uvijek postoji obilje GMO hrane, od formula za bebe i čokolade do GMO soje, koja je čest sastojak mnogih namirnica.

Prema njegovom objašnjenju, hormonska neravnoteža i promjene uzrokovane konzumacijom genetski modificirane hrane odgovorne su za upalne procese i promjene u krvnim žilama.

Liječnik je naveo da svaki hormon koji je prisutan u suvišnim količinama djeluje kao toksična supstanca. Stoga, konzumiranje hormona hranom može dovesti do oštećenja krvnih sudova. Doktor je istakao značaj faktora životne sredine koji utiču na kvalitet naše hrane, kao što je zagađenje vazduha.

Gazirana voda ne donosi nikakve zdravstvene prednosti.
Što se tiče pića koja predstavljaju rizik za kardiovaskularni sistem, Bašić ističe da su gazirana pića, uključujući i ona koja sadrže značajnu količinu alkohola, univerzalno štetna.

Prema našem izvoru, konzumacija umjerenih količina alkohola, što odgovara jednom ili dva alkoholna pića, može imati pozitivan utjecaj na organizam tako što potiče cirkulaciju. Međutim, prekomjerna konzumacija alkohola može biti toksična za srčani mišić.

Za optimalno zdravlje srca preporučuje se uzimanje prirodnog koenzima Q10. Ova vrsta koenzima je najkorisnija jer opskrbljuje kisikom mitohondrije – ćelijske organele smještene u mišićima. Ovaj proces hrani srčani mišić i osigurava njegovu pravilnu funkciju.

Prema procjeni ljekara, prekomjerno uzimanje gazirane vode od strane našeg stanovništva šteti njihovom zdravlju, jer doprinosi povećanju nivoa kiselosti organizma.

Štetni efekti ugljičnog dioksida koji se nalazi u gaziranoj vodi su značajni. Konzumacija bilo kojeg oblika gazirane vode može povećati razinu kiselosti u tijelu, utjecati na krvne sudove, srce i cjelokupno zdravlje. Porast kiselosti i smanjenje koncentracije kisika mogu dovesti do razvoja karcinoma. Prema riječima doktora Bašića, svako povećanje kiselosti smanjuje koncentraciju kisika u krvi, a istovremeno povećava koncentraciju ugljičnog dioksida.