Dok sa nestrpljenjem iščekujemo potencijalni kopneni napad Izraela na Gazu, ključno je odvojiti trenutak da se udubimo u istorijski događaj koji se dogodio prije više od pola stoljeća. Vraćajući se u 1967. godinu, nalazimo se usred burnog perioda poznatog kao Šestodnevni rat, kada je Izrael hrabro započeo vojnu ofanzivu na Egipat, Siriju i Jordan. Ono što ovoj priči o agresiji dodaje element intrige je reakcija Jugoslavije, nacije koja je odmah prekinula sve diplomatske veze s Izraelom, prenosi cijenjeno izdanje Slobodna Dalmacija.
Šestodnevni rat, koji se odvijao od 5. juna do 10. juna 1967. godine, rezultirao je akvizicijom značajnih arapskih teritorija od strane Izraela. To je uključivalo okupaciju istočnog Jerusalema i Zapadne obale od Jordana, pojasa Gaze i Sinajskog poluostrva od Egipta, te Golanske visoravni od Sirije. Ubrzo nakon završetka rata, zamjenik državnog sekretara za vanjske poslove Mišo Pavićević održao je sastanak sa izraelskim poslanikom Avigdorom Daganom kako bi izrazio negodovanje Jugoslavije.
Pavićević je u protestnoj noti upozorio da će Jugoslavija prekinuti diplomatske odnose ukoliko Izrael ne povuče svoje snage sa okupiranih teritorija. Sastanak je, prema rečima pokojnog novinara Aleksandra Lebla, koji je bio poznat po radu u Večernjim novostima i Borbi i koji je preminuo u Beogradu 2020. godine u neverovatnoj 99. godini, održan u Državnom sekretarijatu u 22.30 časova. i trajao je samo pet minuta. Nakon što je primio notu, Dagan je odmah obavijestio Pavićevića o svojoj namjeri da prenese njen sadržaj svojoj vladi i prenese njihov naknadni odgovor.
Vlada SFRJ je izričito navela da su nepoštovanje izraelskog upozorenja i nastavak agresije na arapske zemlje primarni razlozi za ovu odluku. Shodno tome, Vlada SFRJ je snosila punu odgovornost za sve nastale posljedice isključivo na Vladu Izraela. Važno je napomenuti da su tokom ovog perioda različite nacije djelovale pod različitim oblicima vlasti. Godine 1967.
